-
Dah Wul Abdel Jeliil gonnooɗo jaagorgal laamu Maawyaa toɗɗaama hooreejo “CENI” Senii.
Terɗe Goomu kesu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu ngoondii kihiiɗe hanki yeeso Diiso doosɗeyankeewo, hade maɓɓe ƴettude golle maɓɓe. Ndeen njoɗnde woondoore waɗi ko yeeso hooreejo Diiso doosɗeyankeewo ngoo Jallo Mammadu Bacca. Ko sappo e go’o neɗɗo cuɓaa, ngam ɓe ngona terɗe Goomu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu. Heen 6 njeyaa ko e laamu nguu, 5 heddiiɓe ɓee ko…
-
Goomu “CENI” kesu toɗɗaangu woondii hanki to Diiso doosɗeyankeewo
Terɗe Goomu kesu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu ngoondii kihiiɗe hanki yeeso Diiso doosɗeyankeewo hono hade maɓɓe ƴettude golle maɓɓe. Ndeen njoɗnde woondoore waɗi ko yeeso hooreejo Doosɗe doosɗeyankeewo ngoo Jallo Mammadu Bacca.Ko sappo e go’o neɗɗo cuɓaa, ngam ɓe ngona terɗe Goomu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu. Heen 6 njeyaa ko e laamu nguu, 5 heddiiɓe ɓee ko…
-
Mali: Ñaawirde ndee udditii losko ɓaawo konnguɗi jooɗtoriɗɗi kuccinaaɗi e Islaam e Nelaaɗo Allah (mo jam e kisal e ngoni e mum)
Wakiil hono “procureur” kuuɓtidinɗo ñaawtorde ñaawooje (Cour d’appel) to Bamakoo hollitii udditgol losko yowitiingo e suka gorko gooto malinaajo baɗɗo widiyoo mum ine seyfita Islaam, ine ƴettoo Nelaaɗo Allah mo jam e kisal ngoni e mum. Waɗii jooni balɗe, ko oon widiyoo ine yirloo nder laylayti renndo ɗii, omo seyfita renndo juulɓe, omo ƴettoo Qur’aan…
-
Kippondiral boɓi hakkunde sarɗiyanke Kajjata Maalik Jallo e Khaliilu Dedde
Ɗii duuɓi cakkitiiɗi kala, ko cood-maa-mi coodtu-maa-mi woni hakkunde sarɗiyanke Kajjata Maalik Jallo e wondiiɓe mum lannda maɓɓe UFP. Ɓaawo luure garɗe hakkunde maɓɓe, won heen njaltinaa lannda kaa woɗɓe ɓee njowaa. Kajjata jeyenoo ko e yowenooɓe, kono haa jooni eɓe mbaɗda peɗeeli e gite kala subaka Allah pinaaɗo. Ndee winndannde waɗi ɗum ko Kajjata…
-
Umaar Mbaalo: Hooreejo waalde CEDEAO yilloyiima to Moskuu e to Kiyeef
Hooreejo Fedde CEDEAO Umaar Siisoko Mbaalo yahii hannde altineere 24/10/22 to Mosku e to Kiyeef. Ko kanko woni hooreejo leydi ɗimmo nder doŋre Afrik mo Vladimir Poutine, jaɓɓii ɓaawo hooreejo Dental Afrik gardiiɗo leydi Senegaal Makki Sal yahnoo toon. Umaar Mbaalo haaɗataa tan Mosku, nguun njillu maa naw mo haa to Kiyeef leydi Ikreen. Jotondiral…
-
Arani en njamiraama nde peewnata kaayitaaji mumen
Ardorde Huuɓtidinnde Ndeenka Ngenndiiwa kaa,(Direction Générale de la Sûreté Nationale (DGSN) . waɗii eeraango e arani en wonɓe e Muritani nde peewnata kaayitaaji mumen séjour, nder centruuji jamiraaɗi ɗii ko adii 25 octo. Kala mo ɗooftaaki maa welsindiima ko wiyaa koo rewii goɗɗum haa feewnaani kaayitaaji mum, maa saɗtan ɗum feewnoyde so lajal ngal ɓennii.Ɗuum…
-
Jagge Dillere IRAN ɓenninaama to Kiifa nder diiwal Asaaba, eɓe poti ɓennineede to procureur ndenndaandi ndii, caggal nde Ould Abdallahi waɗi wullitannde mum nawi to laamu.. Kanko oo ɗoo gorko ko video makko o waɗnoo omo seytfita Biraama Dah Abeydi gardiiɗo dillere IRA kadi sarɗiyanke to batirde ngenndiire Muritani. E wiyde makko Biraama Dah nana…
-
Gine Ekuwatoriyal: Hooreejo Obiang fellitii waɗde manndaa jeegoɓiijo
Guinée Equatoriale: Obiang Nguema Mbasogne, jahroowo duuɓi 80 gardiiɗo leydi Guinée Equatoriale fotde duuɓi 43, mo ndaartagol mum laamu horenoo anndeede so maa waɗ, hankadi anndaama…Ɓaawo nde cukko-hooreejo makko holliti ɗum hannde nder Twitter e makko Obiang ko ƴamoowo lefol laamu. Oon cukko-hooreejo dallinorii ko sibu kay dokke ɗe jogii, mbaawka makko ardaade e humpito…
-
IRAN: Masha Amini sankiima ɓaawo koomaa.
Ko ñande 13 lewru septembre ndu ngon-ɗen nduu, suka debbo biyeteeɗo Masha Amini jahroowo duuɓi 22, jaggenoo… tawi ko polis leydi Iran jaggi mo… woy saayoo Masha muurnaaki waɗaani ɓurtungal, ine ɓoornoo pantalon comci ɓetooji ɓanndu mum. Caggal balɗe 3 ko o woni e koomaa, o waɗtindii ko hawrude e lajal.
-
Lappi jaagordu cellal to nder leydi ngam haɓaade ñabbuuji jowitiiɗi e ndunngu.
Ngal ɗoo pellital ƴettaa ko e sahaa batu diisnondiral goomu karallaagal”cellal woni arwannde” jowitiingal e rewindaade rafiiji jotondirɗi e ndunngu, nguun batu renndini ko hoolaaɓe kuuɓe jaagorɗe cellal, taariindi e ngaynaaka. Nder bayyinaango saaktaango hannde, jaagorgal cellal hollitii nder ɗiin lappi juɓɓinteeɗi nder wertaango lesdi ndii ari ko ñawndude ñabbuuji garooji e sahaa ndunngu. Ɓurɗi waawde…