-
Batu jaagorɗe hollitii cosgol duɗal ɗemɗe ngenndiije
Laamu Muritani hollitii hannde alarba 21 bowte cosgol duɗal ɗemɗe ngam ƴellitagol jaŋde ɗemɗe ngenndiije (Institut pour la Promotion et l’Enseignement des Langues Nationales (IPELAN).) Cosgol ngal ɗoo duɗal ari ko e tuma ciynegol pellitte kuulal ɗowowal Tippudi Nehdi e Jaŋde tŋ2022-023 ñalngu 17 juko 2022. E no bayyinaango batu jaagorɗe saaktiri. “IPELAN”, woni Duɗal…
-
Ghazwaani: “Mi fadaano e luulndiiɓe ɓee, yiɗande leydi ndii njangu ceɓɓitaagu”
Hooreejo leydi Muritani Mohamed Ghazwaani hollitii wonde anndaano wonde luulndo ngoo won e yimɓe njettiima e daawal yiɗande Muritani njangu ceɓɓitaagu, o wiyi wonanii mo bettere mawnde, huunde nde o tijjanooki. Ɗuum yalti ko e jokkondiral makko hanki ngal o waɗdi e muritaninaaɓe wonɓe to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. O ɓeydii heen, luulndaade laamu makko, fotaani…
-
Coftal ɓalli: Biden ine ndaarda fuku e Ghazwaani to Wasiŋtoon
Hooreejo Ngenndiiji Dentuɗi Amerik, Joe Biden waɗi ngal natal e Twitter mum, omo yeeɓda fuku e nanndo makko hooreejo leydi Muritani, Jaagorgal garwaniiwal Marok wondude e jagge mawɗe Afriknaaɓe. Ko ɗimmal-timmoode kubeeri winndereyankori hanki 14/12/2022 hakkunde kippu Marok e kippu Farayse. Biden winndi e tweet mum: ko weltaare yiyde kippu Marok waɗi yawtannde mum ngam…
-
Sunaare: Naalaŋkaagu Fulɓe, waasii jaggal
Sankaare Bookara Saar hannde alkamiis 8/12/2022. Gooto e jagge mawɗe naalaŋkooɓe, lollinnooɗo jimol “Maayel Yoo”, jeyaaɗo e adiiɓe yimde jimol ngol. O sankii ko Korkaaƴe, ko toon o wirnetee kihiiɗe hannde, saanga W16. So en nduttiima e daartol jimol “maayel” adii wonde ko jimol dingiral ngol, mawɓe njimatnoo. Yonta garɗo fof, ine yimtotonoo ɗum wooda…
-
Holi ko woni ƴaro baali?
Ndee ɗoo jaŋtoore mawnde ittu-ɗen ɗum ko e lowre rfi Fulfulde. Waɗi ɗum ko Jaayre Pinal-JP jooɗaniiɗo ɓe to Muritani.Ko e oo sahaa Aynooɓe, yahnooɓe seeɗoyde, yahnooɓe polindaaji, ngam abbitaade durngol jawdi keewi ruttaade e gure mumen. Ndunngu arii, ndiyam heewi waɗii feeteeto haa caaɗli kiwi pooli, ladde sañiima heɓtii mbaydi mum, leɗɗe mbiltii durngol…
-
40 neɗɗo yiɗnooɓe waɗde ɗanngal suuɗsuuɗoondu njaggaama to Nuwaadibu
Sanndarmaaɓe Muritani jaggii 40 ɗanniyanke, tawi ko sifaa suuɗsuuɗoondu hade maɓɓe yaaɓande doŋre Orop. Ɓe njaggaa ko e wuro Nuwaadibu, sahaa nde ɓe ngoni e batoo eɓe keblanoo yahde. Lewru mee faatiindu nduu, laamu Muritani hollitiino nduttiniino 7000 ɗanniyanke yiɗnooɓe yahde e suuɗsuuɗoondu, tawi ko ummoriiɓe e leyɗe keewɗe ceertuɗe. Leydi Muritani ine siifondiri e…
-
Otooji muritaninaaɓe pellaama asooɓe kaŋŋe mbaraama heen.
Asooɓe kaŋŋe muritaninaaɓe mbaraama ɓaawo nde otooji maɓɓe mbommbardaa, caggal keerol leydi Muritani tawi ko e nder Sahara. Otooji ɗii mbaɗaa jeyli ko e nder jeereende, waɗii maayɓe kono anndaaka tawo oo sahaa ɗo limre maayɓe ɓee tolnii. E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, asooɓe kaŋŋe muritanaaɓe heewɓe ine mbaree saraaji keerol hakkunde Muritani e Sahara, e…
-
Nguurndam curiɗam nattii woodde
Gila nde fannuyankooɓe karalliiwal njiyti laylaytol renndo, jaaɓnirɗe ballitooje sarde kabaruuji seeraani e soseede ko wayi no, instagram, Snapchat, Tiktok, Twitter, Pinterest, whatsapp ekn. Ɗee jaaɓnirɗe kala, neɗɗo ine waawi huutoraade ngam sarde kabaaru foti ko goodɗo maa pefindaaɗo e tee eɗe kattani loowde nate walla widiyooji. Ɗee jaaɓnirɗe limtaaɗe jaaɓngal heen kala, wontii boowal…
-
Jaagorgal jaŋde ngenndiire haɗtii jannginooɓe ɓoornaade wutte nder janngirɗe
Sahaa njilluuji am nder janngirɗe laamu ɗee, mi teskiima gollotooɓe e laamu heewɓe haa teeŋti e jannginooɓe ɗooftaaki ɓoornanteeri kaandi waɗeede e sahaa nde ngoni golle. Ɗuum ko konnguɗi jaagorgal jaŋde ngenndiire e mbayliigu Tippudi Nehdi e jaŋde. Tuugnaande e ɗerewol jirlotoongol jaltungol hanki, saaktaa ngol tŋ 029, teeŋtinii hankadi jannginooɓe kaɗtaama ɓoornaade wutteeji (Darraa)…
-
Mohamed Lemin Wul Dahi gooto e ɓadinooɓe Maawyaa suɓaama cukko-hooreejo CENI
Holi cooyananɗe jogaaɗe e ɓeen toɗɗaaɓe CENI, laaɓndal ngal ɓesngu leydi ndii jaabtanii hoore mum, ko jerminaare tan, ngati ƴiiƴam kesam yiyaaka e nguu goomu CENI. Innde Mohamed Lemin O. Dahi ine heewti e noppi e Muritaninaaɓe, annduɓe mo, keɓtinaaɗo e dingiral dawrugol Muritani. Oo ɗoo gorko professeur de droit, gonnooɗo hooreejo jaaɓi haaɗtirde Nkchtt,…